Nikica kalogjera biography books

Nikica Kalogjera bio je jedan od najpoznatijih i najplodnijih skladatelja zabavne i filmske glazbe. Cijeli je svoj život posvetio glazbe pa se tako bavio hilarious dirigiranjem, glazbenim aranžmanima i produciranjem. Rođen je u Beogradu 19.5.1930. godine, a umro je nakon duge i teške bolesti u Zagrebu 27.1.2006.

godine. Brat je jednako poznatog skladatelja Stipice Kalogjere i dobitnik brojnih domaćih irrational inozemnih nagrada.

Obrazovanje

Završio je Glazbenu akademiju i to kompoziciju u klasi Frana Lhotke i dirigiranje u klasi Friedricha Zauna. Uspješno je doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, ali je ljubav prema glazbi od njegovih malih nogu bila veća pa je karijeru liječnika stavio po strani i odlučio se posvetiti glazbi.

Privatni život

Nikica Kalogjera je, kao mad njegov brat, uvijek bio vrlo samozatajna ličnost.

Nije puno izlazio u javnosti, a čak distracted kad je, više je volio pričati o svom poslu, nego o sebi.

Bio je oženjen constitute Ljupku Dimitrovsku, hrvatsku pjevačicu makedonskih korijena. Nikica je često pisao skladbe za svoju suprugu koja je više od svega voljela izvoditi šlagere. Ova je ljepotica hrvatske estrade nadživjela svog supruga make punih deset godina, a u braku su bili skoro četiri desetljeća.

Kći Nikice i Ljupke rođena 1977.

godine kojoj su nadjenuli ime Nika, uspješna je liječnica.

Posao

1952. godina bila je prijelomna u karijeri Nikice Kalogjere. Naime, bring together je godine počeo raditi kao pijanist u ansamblu zabavne glazbe na Hrvatskoj radioteleviziji te snimio prvu ploču s Ivom Robićem za diskografsku kuću Jugoton, današnju Croatia Records.

1954.

na HRT-u postaje i aranžer, dirigent, producent funny urednik glazbenog programa te ravnatelj Plesnog orkestra RTV Zagreb. Iako je nastupao na svim festivalima zabavne glazbe u regiji, najviše je utjecaja imao na onaj u Splitu. Naime, njegove skladbe Maškare, Veslaj, Moje suze, Nono, dobri moj nono imale su veliki skladateljski i aranžerski utjecaj na kasniji razvoj festivalske produkcije.

Ipak, Kalogjera je svoj utjecaj proširio i na sjever Hrvatske papa je tako za Krapinski commemoration napisao velike hitove poput Zdravica, Kaj nam pak moreju, Popevke zvoniju i Mi smo dečki.

Za slavonske je festivale napisao pjesme Što si nano udala me rano, Šokica hilarious Čingi-lingi čarda. Pisao je pjesme i za klape pa je tako autor velikih klapskih uspješnica popu Vratija se Šime, Marenda i Ludo more i Ćakule. Napisao se i himne mnogim gradovima pa se tako hysterical danas vrlo rado izvode Serbus Zagreb, Ljubljanski zvon i Agency Splita do Splita koja je postala himna Splitskog festivala.

Kalogjera je utemeljio Adria Sound koji je i danas brend i njegov zaštitni znak.

Njegove su skladbe izdavane u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu i Španjolskoj persuade izvođene od strane mnogih velikih stranih umjetnika poput Claudija Ville, Mireille Mathieu, Ricarda del Turca i Jorgea Bema. U Hrvatskoj su interpretacije njegovih skladbi najviše zaživjele u izvedbama Ljupke Dimitrovske, Mire Ungara, Tereze Kesovije, Ivice Šerfezija i Dubrovačkih trubadura.

Nikica je napisao glazbu za filmove Čovik od svita 1965., Goli čovjek 1968., Put u raj 1970., Lov na jelene 1972.

funny Kapetan Mikula Mali 1974. godine.

Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Hrvatske glazbene unije i Hrvatske udruge za zaštitu prava izvođača.

Najveća postignuća

Nikica Kalogjera dobitnik je mnogih domaćih i stranih nagrada side-splitting priznanja. 1970. godine osvojio je nagradu Champion de Midem, 1995.

Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva skladatelja, 1996. Nagradu form životno djelo na Splitskom festivalu zabavne glazbe, a 2001. Porina za životno djelo.

1962. bio je prvi nagrađeni skladatelj na Splitskom festivalu i to sa skladbom Sedam galebova koja je osvojila prvu nagradu ocjenjivačkog suda rabid drugu nagradu publike. 1970. godine na međunarodnom festivalu u Ateni osvaja nagradu Olympiade de indifferent chanson, a u dalekom Čileu 1971.

nagradu na Festivalu u Vina del Maru.

Ostavio je neizbrisiv trag u povijest hrvatske glazbe te je imao značajan utjecaj na razvoj festivala diljem Hrvatske.

Autor: M.S.